Svjetski dan filozofije

Od svih ljudskih stremljenja i postignuća, filozofiji pripada posebno mjesto zbog njezinih univerzalnih i uvijek aktualnih pitanja, zbog sposobnosti sagledavanja različitih puteva i zbog velike snage kojom može pokrenuti u čovjeku potragu za odgovorima.

Ali, ona je prije svega način života, kako nam potvrđuju mnogi stari i suvremeni mislioci, način stalnog preispitivanja samog sebe koji nas kroz nutarnje putovanje može približiti svemu, povezujući nas s drugima, prirodom, univerzumom i onim nedokučivim… Na taj nas način sigurnom rukom vodi prema istinskom smislu koji je iza svega.

Ne znamo gdje su joj daleki počeci, ali naslućujemo njenu tajanstvenu vezu s buđenjem našeg humanog bića koje duboko u sebi zna koliko nam je potrebna.

I koliko bi još lutanja i patnji bilo bez nje!

Ona može, kako kaže Giordano Bruno, očarati, učiniti da čovjek bude slobodan u sužanjstvu, zadovoljan u patnji, prebogat u oskudici i živ u smrti… A bez nje ljudima je u duši zabluda koja ih čini bolesnima, u umu obamrlost koja ih ubija, jer nema velikodušnosti da ih izbavlja, ni strpljivosti da ih uzdiže, ni vrline da ih proslavlja, ni mudrosti da ih oživljava.

Obilježavanjem Svjetskog dana filozofije iznova podsjećamo na njezinu vitalnu ulogu u razvoju istinskih ljudskih vrijednosti. A to je samo prst, kako nas uče zen-mudraci, koji pokazuje smjer. Na nama je da orijentiramo svijest prema njenom jasnom svjetlu i ponovno pogledamo što mi sami kao sudionici, a ne kao promatrači, možemo učiniti kako bi svijet bio malo bolji, ljepši i pravedniji.

Hermeneutika i etika
AKTUALNO

Hermeneutika i etika

Naše moderno tehnološko doba nametnulo je potrebu za preispitivanjem i promjenom odgojnog i obrazovnog sustava. Ukrajinski filozof Sergej Borisovič Krimski ukazuje na hermeneutiku i etiku kao temelje novoga sustava koji trebamo izgraditi kroz komparativan pristup, praktičnost, kreativnost i jasnoću. Umjesto učenja informacija napamet, hermeneutika poučava razumijevanju smisla te humanizaciji ili etizaciji znanja.

Francis Bacon O učenju iz knjiga
FILOZOFIJA

Francis Bacon – O učenju

Čitanje i učenje ne smiju biti sami sebi svrhom, naučeno i pročitano potrebno je i primijeniti jer učenje se usavršava iskustvom. U ovom eseju Bacon upozorava čitatelja da pazi što i zašto čita jer bi neke knjige trebalo samo okusiti, druge progutati, a tek rijetke sažvakati i probaviti.

AKTUALNO

Veslajući protiv struje

Ljudi bez smjera ili odredišta su poput trupaca bačenih u rijeku života koje nosi struja, sve dok ne nestanu s površine rijeke… No snagom volje, savladavajući pritom otpor grube materije, nastaje čovjek koji opirući se struji, putuje uzvodno rijekom života prema novom i boljem svijetu.

Engaku-ji budistički hram
Platon i svjetska kriza
FILOZOFIJA

Platon i svjetska kriza

Današnji svijet razdiru mnogostruke krize u pozadini kojih se nalazi duboka kriza vrijednosti. Platon u više svojih djela obrađuje problem krize, stavljajući je u kontekst cikličnosti povijesti koja ima svoje uspone i padove. Kaže da kriza nastupa kada se izgube zdravi temelji kulture, a rješenje vidi u samom čovjeku. Ako se preporodi čovjek, preporodi se i društvo.

FENOMENI

Hessdalenska svjetlost

Hessdalen je malo mjesto i dolina u središnjoj Norveškoj iznad koje se pojavljuju neobična svjetla različitih boja i oblika. Brojni su pokušaji objašnjenja njihova nastanka, ali je unatoč njima uzrok ovog fenomena još uvijek tajna.

Tibetanska slika
UMJETNOST

Oponašanje prirode u stvaralačkom procesu

Je li umjetnost čisto stvaralaštvo ili umijeće oponašanja? Odgovor je: i jedno i drugo. Jer ne postoji ništa što nije dio prirode, a stvaranje se temelji na sposobnosti kombiniranja postojećih elemenata. No, stvarna umjetnost podrazumijeva i buđenje nutarnjeg oka, stavlja umjetnika u doticaj s onim nevidljivim, uslijed čega njegova djela zrače magičnom snagom uzvišene ljepote koja pokreće dušu.

"Seigaiha" Plavi valovi oceana
UMJETNOST

Seigaiha – Ocean u svili

U Japanu okruženom morem, najtipičniji i najčešće korišteni motiv oponaša valove i naziva se seigaiha. To je ujedno jedan od nekoliko tradicionalnih japanskih motiva “povoljnog predznaka” za koje se vjerovalo da donose sreću i mir.

Marinini stupovi

Onakvo kakvo bude
čovjekovo uvjerenje,
takva će mu biti
djela i misli,
a kakva mu budu
djela i misli –
takav će mu biti život.

Seneka, Pisma Luciliju