Riječ uredništva
U čemu je tajna ljepote? I onda kada je tako očita i stvarna, ipak se ne da objasniti, obuhvatiti, ograničiti… Možemo samo neodređeno reći da nam nešto ili netko predivno zrači, da nas neobično privlači ili daje neku novu dimenziju svemu. Ljepota nas ne ostavlja ravnodušnima, ona pokreće našu pažnju, nadahnjuje naše djelovanje i ostavlja jasan trag u pamćenju. Suglasni smo oko utiska koji ljepota ostavlja čak i kada se međusobno razilazimo po pitanju strogog određenja onog lijepog.
Najlakše primjećujemo izvanjsku ljepotu, no ona je tek djelić one skrivene i neprolazne. Puno puta smo se osvjedočili kako zavodljiva, površna ljepota uskoro postaje prazna i bezvrijedna ako joj nedostaje nutarnji sjaj i dobrota. Lijepe riječi mogu biti ugodne, no daleke ili štetne ako ih ne obasjava svjetlo istine koje dolazi iz čistoće namjere i višeg smisla. Prekrasne kuće mogu biti naizgled privlačne, no ipak hladne ljušture bez prave topline doma…
Ako ljepota budi plemenite ideje i osjećaje, ona može postati istinski orijentir i inspiracija i odvesti nas puno dalje, do tajanstvenog izvora nutarnje ljepote čiji sklad izranja iz samog bića Dobrote…
Sadržaj
Usudi se živjeti u harmoniji
Život pod pandemijskim ograničenjima bio je pun izazova, ali i prilika. Prilika da se zaustavimo i poslušamo naš nutarnji glas, preispitamo vlastite stavove i postupke, zapitamo se koliko smo zadovoljni svojim načinom života. Prilika uvidjeti potrebu za vanjskim i nutarnjim promjenama i novim životnim smjerom koji uključuje više altruizma i harmonije, a koji zauzvrat pružaju neočekivani izvor sreće.
Estetska inteligencija
Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.
Tijelo i duša ljepote
U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.
Grčki misteriji
Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.
Hafiz – u potrazi za uzvišenim
Hafiz Širazi, iranski pjesnik iz XIV. stoljeća, zarana se upoznao i nadahnuo poezijom velikih pjesnika-mistika: Sadija, Rumija i Atara Nišapurija. U mladosti susreće svog duhovnog učitelja koji prepoznaje njegov pjesnički dar te ga upućuje na potragu za onim uzvišenim u kojoj se bitno ne spoznaje riječima i razumom, nego srcem i predanošću. Hafizov Divan odraz je te potrage i jedno od najznačajnijih djela iranske književnosti. Njegovi stihovi duboke sufijske simbolike skrivaju tajne o smislu čovjekova života.
Oko nikada ne bi vidjelo Sunce da već nije slično Suncu,
niti bi duša vidjela Ljepotu
da sama nije lijepa.Plotin
