U dugoj povijesti svijeta čovjek je pokazao da može preživjeti u izuzetno ekstremnim uvjetima, teško raditi da bi jedva osigurao nužni minimum, upuštati se u nepoznato i prilagođavati se novim prilikama koje nisu uvijek predvidljive niti bolje od onih prethodnih. Nekada su ga na to primoravale okolnosti, ali nerijetko su izravni uzroci ostali nepoznati i nisu se dali objasniti samo materijalnim uvjetima i boljitkom. Kao da ga je tjerala neka viša sila, neki duboki nutarnji poriv da pokaže kako može bolje, više, dalje…

Kako inače objasniti i danas snažnu potrebu za osvajanjem opasnih planinskih vrhova ili tajanstvenih vodenih dubina? Može li se zaustaviti istraživački duh koji čovjeka tjera da obilazi zaboravljene, nepristupačne ruševine i pokušava od ostataka krhotina složiti barem mali fragment cjeline? Zbog čega netko probija putove u gustima šumama daleko od ljudi da bi otkrivao nepoznata carstva života ili se mukotrpno kreće podzemnim žilama gdje iz začaranog sna tame rastu zadivljujući kristali? I ne prestaje tražiti upirući pogled i pitanja prema zvijezdama…

Ta čudesna snaga u čovjeku je ona koja može pokrenuti puno toga izvana, ali njezina je moć barem jednako čudesna ako je usmjerimo na nutarnja osvajanja, na potragu za našim istinskim bićem. I ova je avantura svojevrstan odlazak u nepoznato, prepuna zamki i iskušenja, ali i neočekivanih, lijepih susreta i nezamislivih situacija i otkrića. Na taj put također treba krenuti pripremljen, oboružan dobrim kartama, priborom, alatima koje smo svi dobili u naslijeđe kroz iskustvo čovječanstva, poduke i savjete mudrih, umjetnička i znanstvena djela…

Tom snagom pokrećemo naše ljudsko dostojanstvo koje istovremeno krase toplina skromnosti i žar nepobjedivosti, radost nesebičnog davanja i jednostavnost smirenosti. Čuva nas od nepotrebnih lutanja i zaborava smisla vlastitog postojanja otvarajući nam tako nove horizonte prema onome što znači biti čovjek.

AKTUALNO

Šezdeset godina Nove Akropole u svijetu

Povodom šezdesete godišnjice Međunarodne organizacije Nove Akropole donosimo intervju s njezinom predsjednicom Delijom Steinberg Guzmán. U šezdeset godina djelovanja, koristeći se univerzalnim jezikom filozofije, Nova Akropola se proširila u šezdeset zemalja i prenijela je svoj filozofski ideal potrage za znanjem uz viziju da svijet može postati boljim, ako to postanu pojedinci. Zato je nastojanje Nove Akropole usmjereno prema čovjeku pojedincu i buđenju onoga što je najbolje u njemu.

Jorge Angel Livraga
FILOZOFIJA

Intervju s Jorgeom Ángelom Livragom

Osnivač Nove Akropole, prof. Jorge Ángel Livraga, u radio intervjuu iz 1975. godine govori o filozofiji kao težnji da se upozna suština stvari i o filozofskim izvorima koje je moguće naći u drevnim tekstovima Istoka i u klasičnim raspravama Zapada. Iznosi svoje filozofske poglede o znanosti, umjetnosti, slobodi te se prisjeća nastanka Nove Akropole koju je osnovao zajedno s nekoliko studenata entuzijasta. Govori o ciljevima i načelima Nove Akropole te ističe važnost obrazovanja.

TRAGOM PROŠLOSTI

Trebamo li tradiciju?

U modernom svijetu koji živi u uvjerenju o linearnom napretku, tradicija je sinonimom za nešto zastarjelo, a društva prošlosti obično se smatraju nazadnima i neukima. No, tijekom duge ljudske prošlosti društva su nastajala i nestajala, civilizacije dosezale vrhunce i tonule u zaborav, a iza sebe su ostavile vrijedna iskustva koja su ugrađena u temelje našeg današnjeg društva. Tradicija kao prijenos iskustava ne samo da je potrebna, nego je ključna za razvoj i opstanak civilizacije jer je sadašnjost karika dugog lanca koji povezuje prošlost i budućnost.

Isamu Noguchi most
AKTUALNO

Vrhovni duhovni Ideal

D. T. Suzuki, autor knjiga, eseja, niza predavanja o budizmu i zenu, koji je značajno doprinio njihovom razumijevanju na Zapadu, pozvan je da održi govor o vrhovnom duhovnom idealu na Svjetskom kongresu vjera 1936. godine. U više navrata konstatirao je da ne zna što je vrhovni duhovni ideal, objašnjavajući da su materijalno i duhovno dva lica iste stvarnosti, a naglašavanje samo jedne strane osiromašuje stvarnost, koja nije niti duh, niti materija, a ipak jest i duh i materija. Vrhovni duhovni ideal izmiče objašnjenju jer je neopisiv i neizreciv.

Grčki hram
ARHITEKTURA

Grčki hram

Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.

Mehanizam iz antikitere
ZANIMLJIVOSTI

Mehanizam iz Antikitere

Kod grčkog otoka Antikitere iz potonule rimske galije 1900. godine izvađeni su neobični komadi bronce. Dvije godine kasnije, direktor Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni otkrio je da se radi o dijelovima mehanizma sa zupčanicima, nekoj vrsti satnog mehanizma s astronomskom funkcijom. Većina stručnjaka odbacila je tu pretpostavku smatrajući takav mehanizam prekompleksnim za antičku tehnologiju. Njegovo sustavno proučavanje otpočelo je pedeset godina kasnije, a otkrića vezana uz ovaj zagonetni mehanizam nadilaze i najbujniju maštu znanstvenika.


Iskušaj svoju sposobnost
da živiš životom dobrog čovjeka,
životom onoga koji je zadovoljan ulogom
koja mu je pripala u univerzumu,
onog koji jedino teži pravednosti u svom djelu
i dobrotvornosti na svom putu.

Marko Aurelije