Općenito je poznato da je područje onoga što nazivamo vidljivim ili čujnim vrlo usko. Pojave koje se nalaze ispod i iznad određenih valnih duljina izmiču našim osjetilima, što nije slučaj kod drugih vrsta na našem planetu čija nas slika istog svijeta ponekad može jako iznenaditi. Što sve vide pčele što je nama nevidljivo, koji spektar mirisa i zvukova doživljava pas, kakva je noćna slika divljine kojom lovi lavica? S druge strane, u našem vlastitom osjetilnom području primjećujemo kako možemo biti zarobljeni različitim „geocentričnim“ iluzijama koje su nas u prošlosti odvlačile u potpuno krivom smjeru, uzrokujući čak nazadovanja čovječanstva. Jesmo li toga pošteđeni i danas?

Pomoću vrhunskih instrumenata možemo uranjati do određenih granica u mikrokozmos i makrokozmos. Tako se, primjerice, možemo čuditi nevjerojatnoj inteligenciji našeg krvožilnog sustava ili pravoj urbanističkoj organizaciji naših stanica. Zahvaljujući različitim animacijama dobivenim pomoću kompliciranih proračuna i suvremene tehnologije možemo putovati kroz Sunčev sustav, galaksije, vrijeme… A čak i tada, još uvijek poimamo samo pojedinačne djeliće pojavnog čija nam kompleksna cjelina jednostavno izmiče. Zakone i uzroke koji se nalaze iza svega otkrivamo jedino u nekim njihovim aspektima, a zadivljujuće veze među njima tek naslućujemo…

Ruski filozof P. D. Ouspensky u svom djelu Tertium Organum u tom smislu kaže: Nema područja života koje nam ne otkriva beskonačnost novog i neočekivanog ako mu se približimo sa spoznajom da se ono ne iscrpljuje kroz svoju vidljivu stranu, da iza te vidljive strane postoji cijeli svijet “nevidljivoga”, cijeli svijet novih i nerazumljivih snaga i odnosa. Prvi korak prema njemu jest spoznaja o postojanju nevidljivoga.

Dobar primjer našeg položaja Ouspensky daje usporedivši nas s bićima koja žive na dvodimenzionalnoj plohi i koja ne mogu zamisliti što se sve krije u trećoj dimenziji. Tako bi, na primjer, ta bića, ako bi se na njihovu ravninu naslonili prsti nečije ruke, imala dojam da se niotkuda pojavilo pet odvojenih krugova. Ne bi ni slutili da su ti krugovi povezani u ruku bića koje živi, osjeća, razmišlja…

Zato je važno promijeniti kut gledanja, izići iz utabanih staza “dvodimenzionalne” svijesti i uzdići se makar malo iznad kako bi zavirili u jedan novi svijet neslućenih mogućnosti, a zapravo ovaj naš isti svijet kojem oduvijek pripadamo!

FENOMENI

Morfička polja – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

Znanstvenik Rupert Sheldrake pokušava pronaći odgovor na zagonetno pitanje: kako se diferenciraju različite biološke forme? Kako sjemenka “zna” kako treba izgledati buduća odrasla biljka? Njegov odgovor su “morfička polja” koja predstavljaju nevidljivu organizirajuću strukturu, u kojoj je sadržan plan organizama, i koja rezonancijom privlače jedinku ka njenom posebnom obliku i svrsi u prostoru i vremenu. Svojim istraživanjima dokazuje da su jata ptica, jata riba, pa i društvene grupe, organizirani kroz ta morfička polja u kojima su jedinke povezane s kolektivnim pamćenjem i mogu telepatski komunicirati.

AKTUALNO

Ljubav prema prirodi

Kada bi nestale sve knjige i bilo izbrisano znanje koje čovjek posjeduje, do njega bismo mogli ponovno doći učenjem iz prirode. Kada se čovjek doista iznutra osjeti njenim dijelom, može prepoznavati govor planine, mora, vjetra, životinja, zvijezda i neba, biljaka, i učiti od njih.

FILOZOFIJA

Eklekticizam – u potrazi za istinom

Eklekticizam je filozofski pristup kojim se nastoji ući u dubinu ideja, usporediti ih, izabrati onu koja je najvrednija prihvaćanja i usvojiti je. U tom smislu eklekticizam je traganje za istinom, a ne beskorisna rasprava, nedostatak uvjerenja te površno i neodređeno povezivanje teza različitih teorija s čime se taj pojam danas povezuje.

UMJETNOST

O ljepoti

U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.

Bernini - Fontana četiri rijeke - detalj Ganges
UMJETNOST

Bernini – virtuoz u kamenu

Gian Lorenzo Bernini najznačajniji je predstavnik talijanskog baroka, arhitekt i umjetnik čijim su se radovima divili pape i europski vladari. Zbog virtuoznosti u obradi mramora i stvaranja kipova koji se doimaju živima, nazivali su ga drugim Michelangelom. Njegovi su projekti Vatikanu dali prepoznatljiv izgled, a preko njih utjecao je na generacije europskih umjetnika.

PRIRODA

Besmrtna meduza

Turritopsis dohrnii vrsta je meduze i jedina za sada poznata vrsta kojoj uspijeva prekinuti proces starenja i izbjeći smrt. Kada dosegne vrhunac zrelosti, ta se meduza može transformirati u polip i tako ponovno započeti životni ciklus. Otkriće njezine “besmrtnosti” potvrdilo je da zagonetke postoje i u onim područjima koja smatramo istraženim i poznatim.

Povuci se u sebe i gledaj: ako još uvijek ne vidiš da si lijep, učini kao što čini kipar s kipom koji želi učiniti lijepim: on odbacuje, struže, brusi, glača, sve dok se na kipu ne pojavi lijepo lice. Poput njega odbaci sve što je suvišno, ispravi sve što je nakrivljeno, očisti sve što je mračno i učini ga svijetlim, i nemoj prestati “klesati” svoj vlastiti kip dok ti ne zablista božanski sjaj vrline, dok ne ugledaš “razboritost kako sjedi na svojem svetom tronu”…

Plotin, Eneade