Može li se jasno odrediti dokad je čovjek istinski mlad i kada postaje zaista star? Je li to povezano samo sa životnim vijekom ili je iza svega malo složenija priča?

Svakodnevno možemo primijetiti kako mnogi mladi žele izgledati starije, a mnogi stariji upravo obratno. Kada to nije usmjereno isključivo na vanjski izgled, onda je ova potreba sasvim opravdana. Mladi žele da ih se uzme ozbiljnije u obzir jer grade svoje stavove, a imaju i neka ponekad dramatična životna iskustva. Žele da ih se jasnije čuje, da im se da prostor i vrijeme za ono što u sebi pokušavaju identificirati i pokrenuti. S druge strane, stariji nerijetko imaju veliku snagu i izdržljivost potvrđenu kroz mnoge životne oluje i prirodno žele dati sebe kao vitalni zaklon, premda mogu ostaviti potpuno suprotan dojam. U skrivenom je srcu ove potrebe i jednih i drugih težnja da se izgradi most u kojem se krije jedan od ključeva naše budućnosti – most među generacijama.

Isto tako, očito je kako mladi uglavnom žive brzo, nemarno rasipajući životnu energiju, dok stariji često prebiru uspomene hodajući stazama nekadašnjih doživljaja, misleći kako ne mogu više ništa učiniti od svog života. I jedni i drugi tako gube ono sada – gube Carpe diem! (Iskoristi dan!). Jednako kao što se ljepota dana može doživjeti i u svitanju i u večernjem smiraju, tako se i vrijednost života može dotaći i u mladosti i u starosti. Tko može reći koji je dio dana važniji? Vrijednost životu ne daje tijek godina, već orijentacija naše svijesti prema središtu vlastitog bića i njena snaga čuvanja zrnaca vremena koja pretvara u sjemenke iskustva.

Poput yin-yang simbola, snage mladosti i starosti su komplementarne i nerazdvojive. To su samo dvije strane jednog jedinstvenog života. Jedna bez druge gubi smisao. Mladost bez svijesti o prolaznosti svega postaje hladna maska same sebe, a starost bez mladenačkog sjaja duše postaje vlastita natmurena sjena… Snaga je u zajedništvu. Može se cijeli život tražiti dobre primjere i vedra duha koračati ususret sudbini, s gorljivom sviješću da nam za mnoge prilike put vječno ide, kako to poručuje Tolkien:

Još iza ugla možda nas čeka
Nov put ili tajna vrata neka…

Jednostavnost filozofije
FILOZOFIJA

Jednostavnost filozofije

Filozofske teorije i rasprave nisu isto što i filozofija. Filozofija kao ljubav i most prema mudrosti podrazumijeva način života koji vodi usvajanju životnih principa, razumijevanju zajedničke biti stvari te dubokom uvjerenju u smisao svega što je stvoreno.

Fundamentalizam
AKTUALNO

Tolerancija i fundamentalizam

Fundamentalizam i fanatizam posljedica su urušavanja tradicionalnih vrijednosti koje nisu zamijenjene novima. Protuteža je filozofski, tolerantan pristup koji podsjeća na ono što nam je svima zajedničko: bezvremene i univerzalne vrijednosti koje možemo pronaći u različitim tradicijama.

O mladosti i starosti
AKTUALNO

Francis Bacon – O mladosti i starosti

Osim mladosti i starosti fizičkoga tijela, postoje i mladost i starost duše. U ovom eseju Francis Bacon govori o domišljatosti i poduzetnosti mladih te iskustvu i promišljenosti starih te kako međusobno uvažavanje i sloga vode ostvarivanju zajedničkog cilja.

Josip Juraj Strossmayer - portret
HRVATSKA BAŠTINA

Josip Juraj Strossmayer

Ove godine obilježena je stota obljetnica rođenja đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera. Strossmayer je utemeljio Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, potaknuo je osnivanje Sveučilišta u Zagrebu, radio je na zbližavanju slavenskih naroda te se zalagao za reformu Crkve, što su samo neke od činjenica koje ga čine neizostavnom ličnosti hrvatske povijesti i kulture.

Gandalf - Sivi lutalica
SIMBOLIZAM

Gandalf – Sivi lutalica

Gandalf, zagonetni čarobnjak i arhetip mudraca, jedan je od najsloženijih likova engleskog književnika J. R. R. Tolkiena. Gandalf pomaže snagama Dobra u velikom iskušenju kroz koje prolazi Srednji svijet, ali i sam biva iskušavan. Iskušenja u Dol Gulduru i prolazak kroz Moriju dio su njegovog inicijatskog puta s kojeg se vraća kao Gandalf Bijeli i nastavlja svoju misiju.

Matematika - kraljica svih znanosti
ZNANOST

Matematika – kraljica svih znanosti

Brojevi nisu ljudska umotvorina, nego ih čovjek oduvijek prepoznaje kao skriveni jezik u svemu što ga okružuje: prirodi, svemiru, samome sebi i svojim djelima. Starim filozofima broj je više bio kvalitativan nego kvantitativan pojam. Broj su smatrali korijenom svega, a cijeli svemir uređen po matematičkim principima koji su izvor poretka i harmonije.

Tarkvinija, detalj freske iz Grobnice baruna
ZANIMLJIVOSTI

Otkriće u nekropoli Tarkvinije

Oslikane grobnice etruščanskih nekropola dragocjen su izvor podataka o njihovom svakodnevnom životu, tradiciji i religijskim uvjerenjima. Posljednje značajno otkriće u nekropoli Tarkvinije bila je mala netaknuta grobnica otkrivena 2013. godine.

Gospina papučica
PRIRODA

Gospina papučica

Iako orhideje povezujemo uz tropske šume gdje rastu na stablima, u Hrvatskoj nalazimo oko 150 samoniklih vrsta koje rastu na tlu, a nazivamo ih kaćunima. Gospina papučica je neobično lijep i rijedak kaćun koji je zbog sabiranja 1972. g. dospio na popis ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta.

Zen kamenjeČuo sam i zaboravio sam.
Vidio sam i upamtio sam.
Učinio sam i shvatio sam.

Zen izreka