uvodnik-suma

U eseju O preokretima stvari Francis Bacon iznosi zanimljivu tvrdnju kako svaka država u mladosti najviše nade polaže u vlastitu vojnu silu, na vrhuncu razvoja u znanost, a u vrijeme opadanja u tehnologiju i trgovinu. Tijekom posljednjih stotinjak godina zapadni je svijet zdušno razvijao materijalističku teoriju o beskonačnom napretku i omamljujući „mit o blagostanju“. Danas, međutim, nakon što su dva strašna svjetska rata iza nas, a budućnost ne izgleda puno blistavije od prošlosti, možda je došlo vrijeme da se zapitamo idemo li u pravom smjeru.

Procjenjuje se da je dosadašnji civilizacijski razvoj doveo do ruba propadanja nešto više od 60 % svjetskih ekosustava, a od mnogih posljedica koje su proizišle iz tehnološkog napretka i današnje trgovine, možda je najgora takozvana potrošačka groznica potaknuta ispraznom srećom konzumerizma na kojem počiva opstanak cijelog sustava. S druge strane, visokorazvijena tehnologija od koje smo toliko puno očekivali, pružila nam je mogućnost kojom se sve više služimo: bijeg od stvarnosti u utješne virtualne fantazije.

S utjehom smo otišli toliko daleko da na primjer svaki dan u godini posvećujemo nekoj vrijednoj humanoj ideji, premda vrlo malo činimo za njezino ostvarenje. Tako u travnju obilježavamo Međunarodni dan planeta Zemlje, kao da joj ne bismo trebali biti svakodnevno zahvalni za sve što nam pruža. Međutim, da bismo mogli osjetiti zahvalnost, potrebno je svjesno i inteligentno nadilaženje načina života usmjerenog protiv prirode te suradnja s njom.

Da, postoji potreba za smislom. Sve veća otuđenost i dehumanizacija, kao i dezorijentiranost ljudi, pogotovo mladih, ukazuju na potrebu preispitivanja temeljnih vrijednosti načina života, kao i na njihovu obnovu. Zar je moguće da ne postoje bolji i održiviji društveni modeli utemeljeni na uvažavanju potreba ljudi i opstanka prirode? Zar ne postoji humani smisao koji može dati vrijednost našim životnim nastojanjima i oplemeniti nas kao i svijet oko nas?

sadrzaj-s-laptopom-na-planinu
AKTUALNO

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

MANIFEST-ZNANOSTI---Friz
ZNANOST

Manifest za post-materijalističku znanost

Manifest za post-materijalističku znanost niz je zaključaka do kojih je došla skupina znanstvenika na Međunarodnom samitu o utjecaju materijalističke ideologije na znanost i pojavi post-materijalističke paradigme. U Manifestu iznose da je apsolutna dominacija materijalizma u akademskom svijetu ograničila znanost i otežala istraživanja drugih razina nefizičke stvarnosti, što je dovelo do iskrivljenog razumijevanja nas samih i našeg mjesta u prirodi. Post-materijalistička znanost ne poriče vrijednost materije kao sastavnog tkanja univerzuma, niti odbacuje dosadašnja znanstvena dostignuća, već samo naglašava važnost nevidljive duhovne pokretačke dimenzije univerzuma.

frankl-cesta
FILOZOFIJA

Viktor Frankl – nečujan vapaj za smislom

Austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl neposredno je upoznao sav užas holokausta kroz četiri koncentracijska logora i smrt više članova obitelji. Umjesto prepuštanja očaju i tuzi, posvetio se potrazi za smislom. Na temelju životnih iskustava i vlastitih spoznaja utemeljuje logoterapiju, psihoterapijski pravac usredotočen na pronalaženje smisla. U djelu Nečujan vapaj za smislom govori o osnovnim načelima logoterapije i daje prikaz logoterapijske tehnike uz niz savjeta za svakodnevni život. Naglašava da je smisao jedinstven i da ga svatko mora pronaći sam za sebe.

Vesna_Krmpotic_O_jedinstvu_Maslacak
EX LIBRIS

Vesna Krmpotić: O jedinstvu

Književnica Vesna Krmpotić objavila je preko stotinu knjiga, romana, pripovijedaka, prijevoda, eseja, a najviše pjesama posvećenih onom Jedinstvenom. U odabiru iz uvoda knjige Košulja sretnog čovjeka, s podnaslovom Filozofske i srodne priče, govori o jedinstvu duha.

duh-kosnice-naslovna
PRIRODA

Duh košnice

Medonosne pčele neprocjenjivo su važne za cijeli ekološki sustav zbog oprašivanja biljaka jer neposredno utječu na stvaranje plodova kojima se hrane životinje i ljudi, odnosno sjemena za daljnje razmnožavanje. Tako naš vlastiti opstanak ovisi o zdravlju pčela. No, od pčela možemo još štošta naučiti, ponajprije duh zajedništva te važnost suradnje i sloge koji vladaju u košnici. Pčelinja zajednica u kojoj svaka pčela radi ono što je potrebno za opstanak i dobrobit cjeline također nas podsjeća da društva najbolje funkcioniraju kada su pojedinačna ostvarenja usmjerena na opće dobro ili kako nam to kazuje Marko Aurelije – što nije dobro za košnicu, nije dobro ni za pčelu.

hromi-jelen-zalazak
TRAGOM PROŠLOSTI

Lakota šaman – Hromi Jelen

Lakota šaman Hromi Jelen (Lame Deer) bio je gorljivi zastupnik prava Indijanaca na njihovu zemlju i tradicionalan način života. Rano napušta školu koja je pokušavala učenicima nametnuti običaje bijelog čovjeka. U mladosti je isprobavao sve i svašta, pokušavajući se pronaći u svijetu koji je smatrao patvorenim. Zato se odlučio vratiti svojim korijenima i nastaviti tradiciju svojih predaka kojima je svijet svet, a čovjek njegov organski dio. Naglašavao je važnost veze s prirodom i tvrdio da je moderni način života u gradovima glavna prijetnja očuvanju te veze.

citat-indijanac-sutonMudri su bili stari Lakote. Znali su da ­čovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od čovjeka i prirode i znali su da nepoštovanje živih rastućih stvari ­također vodi i ­nepoštovanju ljudi.

poglavica Medvjed Koji Stoji, Oglala