Zemlja je naša kolijevka i naša pozornica od rođenja do smrti. O Zemlji i čovjekovu odnosu s prirodom možda su najljepše i najplemenitije misli potekle iz bogate duhovne tradicije sjevernoameričkih Indijanaca.

Njihova zrela, uzvišeno jednostavna mudrost kristalizirano je iskustvo sakupljano naraštajima. Ona odražava istinsko poštovanje prema Zemlji i svakom obliku života. Od Sunca proizlazi oživljavajući princip u prirodi, a majka i hraniteljica Zemlja daje nam sve potrebno za održanje života. Sebe su vidjeli kao dio Zemlje, nimalo boljim od ostalih stvorenja jer Stvoritelj je sve obdario duhom i zbog toga je sve duboko i složeno povezano i sveto.

Njihov je svijet nestao pred pohlepom Europljana: bizoni su istrijebljeni, šume su iskrčene, vode zagađene, a starosjedioci preseljeni u rezervate. Indijanski su mudraci upozoravali: Što god se dogodi zemlji, dogodit će se i sinovima zemlje. Čovjek nije istkao mrežu života, on je samo jedna od njezinih niti. Što god učini mreži, čini i samome sebi…

Ove poetične riječi pokazale su se proročanskima. Suočeni s ozbiljnim globalnim zagađenjem na svim planovima, danas uviđamo da su indijanska kao i druge tradicionalne kulture, za razliku od današnje tehnološke, postupale u skladu s ekološkim i etičkim načelima u najdubljem smislu riječi.

Ipak, čini se da se tradicionalni i suvremeni pogledi ponovno susreću. Povelja planeta Zemlje usvojena prijelomne 2000. godine ističe da je planet Zemlja živo biće koje karakterizira jedinstvena zajednica života koja nam pruža sve potrebno za život. Njezina dobrobit ovisi o očuvanju zdrave biosfere i svih njezinih ekoloških sustava, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, plodnog zemljišta, čiste vode i zraka. A očuvanje vitalnosti, raznolikosti i ljepote Zemlje sveti je cilj!

No dug je put od riječi do djela… K tome, buka i metež naše ere informacija zamagljuju ono istinsko i važno, kao i dužnost o kojoj govori Immanuel Kant, a koja podrazumijeva djelovanje koje proizlazi iz poštovanja prema moralnom zakonu u nama. Upravo je zanemarivanje tog zakona, to jest ušutkivanje unutarnjeg glasa savjesti, glavni uzrok svih nagomilanih ekoloških problema.

Vraćanje poljuljane ravnoteže i očuvanje Zemlje zahtijeva novu perspektivu, preispitivanje naših vrijednosti, kultiviranje naših navika te povratak prirodnijem, umjerenijem i jednostavnijem načinu života u skladu s nutarnjim moralnim zakonom koji vrijedi za sve ljude i sva vremena. To je onaj isti vječni zakon koji sve vodi svome cilju, a Kant ga uspoređuje sa zvjezdanim nebom, beskrajnim i divnim, koje ulijeva strahopoštovanje. Iz poštovanja tog zakona proizići će dobrobit za ljudski rod i za majku Zemlju.

AKTUALNO

Je li moralnost relativna?

U današnjem svijetu sve je prisutnija relativizacija i rastakanje morala kao skupa nepisanih pravila i običaja koji uređuju međuljudske odnose i utvrđuju što je dobro, a što loše. Za Immanuela Kanta, moralnost se temelji na djelovanju iz dužnosti koja proizlazi iz poštovanja moralnog zakona u nama, odnosno glasa savjesti. Moralan čin je svjestan, dobrovoljan i slobodan odabir, bez vanjske prisile ili nutarnjeg slijepog poriva, i bez obzira na korist ili štetu po nas same. Jedino slijedeći nutarnji zakon ili glas savjesti, čovjek se ostvaruje kao čovjek.

Sjevernoamerički Indijanci
Hosteen Klah
RELIGIJE I KULTOVI

Navajo iscjelitelj – Hosteen Klah

Navajo Indijanac Hosteen Klah, iscjelitelj i vrstan tkalac tradicionalnih tapiserija, prvi je objedinio tkanje tapiserija i izradu simboličkih crteža u pijesku, što je ključan element ceremonija iscjeljenja. U pokušaju očuvanja drevnih učenja od zaborava, istkao je sedamdesetak ceremonijalnih slika. Njegove tapiserije govore o drevnoj tradiciji koja je posjedovala duboka znanja o onom nevidljivom i današnjem čovjeku nedokučivom. Suosnivač je Muzeja Navajo ceremonijalne umjetnosti.

KNJIŽEVNOST

Indijanska poezija

Živeći u bliskom dodiru s prirodom, Indijanci su bili izuzetno istančani, poetični promatrači svega oko sebe. Snaga njihovih riječi bila je u jednostavnosti i jasnoći. Iako je sačuvan mali dio indijanskog kulturnog naslijeđa, ono što je stiglo do nas odražava njihovu povezanost s nevidljivim snagama svijeta prirode te poštovanje prema svemu što živi.

Arthur B. Heurtley House, Oak Park, Chicago
ARHITEKTURA

Frank Lloyd Wright – Organička arhitektura

Američki arhitekt Frank Lloyd Wright oblikovao je modernu arhitekturu primjerenu XX. stoljeću, u kojoj je funkcija primarna, a forma i izgled prateći elementi. Polazeći od tog koncepta vremenom je razvio filozofiju organičke arhitekture, utemeljenu na funkcionalizmu i na povratku čovjeka prirodi. Ona odražava ideal slobode duha modernog čovjeka, a inspiraciju crpi iz prirode. Principe organičke arhitekture najbolje utjelovljuje Wrightovo remek-djelo Fallingwater (Kuća slapova).

Spilja zaboravljenih snova
ZANIMLJIVOSTI

Špilja zaboravljenih snova

Na jugu Francuske 1994. godine otkrivena je špilja s paleolitskim crtežima na dubini od 25 metara. Analizom je utvrđeno da su to najstariji poznati primjeri prapovijesnog slikarstva, a starost im je procijenjena na 32 000 godina. UNESCO je špilju zaštitio kao dio svjetske kulturne baštine, a Werner Herzog snimio je dokumentarni film u kojem je predstavljena njezina zagonetna unutrašnjost.


Ako slijedimo Prirodu kao vođu,
nikada nećemo zalutati.

Ciceron