Pogledamo li pažljivo fascinantnu građu pčelinjih saća, paukove mreže, ptičjeg gnijezda, mravinjaka, krila leptira, cvijeta lotosa, ne možemo ne osjetiti poštovanje pred takvim redom i skladom. No, niz je neiscrpan jer nam je otkriće i usavršavanje optičkih uređaja otvorilo pogled u ništa manje fascinantan, paralelni svijet mikroprirode, te jednako tako i makroprirode.
Proučavanje oblika, obrazaca i odnosa unutar prirode vodi širenju granica našeg obzora i razumijevanju svijeta koji nas okružuje. Naš je velikan znanosti Nikola Tesla govorio: Ja sam (samo) otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas…
No, dugo se živjelo u uvjerenju da čovjek sa svojom naprednom tehnologijom nadmašuje prirodu. Zabrinjavajuće naličje tog napretka razbija naše iluzije, čovječanstvo se polako trijezni i na prirodu gleda drugim očima.
Biomimikrija, nova znanstvena disciplina nadahnuta prirodom koju promatra okom pronalazača, proučava građu i funkcije živih organizama i spaja različite grane znanosti u pronalaženju inovativnih tehnoloških i dizajnerskih rješenja. Polazi od toga da je svijet prirode u borbi za opstanak prošao nebrojene testove tijekom milijuna godina evolucije i da je već riješio mnoge probleme s kojima se danas suočavaju znanstvenici. No, ne radi se samo o pukom oponašanju oblika iz prirode, nego i prirodnih procesa i ekosustava. Biomimikrija nas potiče da cijenimo ono što možemo od prirode naučiti, umjesto da procjenjujemo što možemo iskoristiti. Ono što je razlikuje od prijašnjih nastojanja da se dominira nad prirodom je poštovanje i divljenje prema prirodi.
Širom svijeta bilježi se stabilan porast biomimikrijskih inovacija, brojni su primjeri, a izume koriste neke od najvećih svjetskih tvrtki.
Giordano Bruno, renesansni filozof, razotkrivajući tajne prirode koja je za njega bila rastvoren božanski um, vizionarski je najavio buđenje nove svijesti: Istrgnuti korijeni što ponovno rastu, to su drevne stvari koje se opet pojavljuju, to su skrivene istine koje se otkrivaju, to je nova svjetlost koja će se, usprkos dugoj noći, pojaviti na obzorju.
Iako je tek zagrebala površinu beskrajnog potencijala prirode za nalaženje razumnijih i održivijih rješenja, biomimikrija je svjetlo nade, tim više što traži temeljitu reviziju našeg odnosa prema prirodi i novi, osviješteni pogled na ekosustav koji nam pruža uvjete opstanka i razvoja. Jer, čovjek nije gospodar prirode, on je tek jedan njezin dio, samo na višem evolucijskom stupnju od ostalih poznatih bića, pa stoga i snosi najveću odgovornost da uzdrmani svijet ponovno učini harmoničnim mjestom za život.
Herojski zanosi Giordana Bruna
Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.
Biomimikrija – Ljudsko stvaralaštvo nadahnuto prirodom
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Josipa Glembay
Josipa Glembay, učiteljica, pedagoginja i spisateljica, svojim je radom ostavila dubok trag u kulturnom razvoju tada njemačkog Osijeka. Svoja je životna iskustva sažimala u aforizme koji su kasnije objavljeni pod naslovom Iskre pod pepelom. Misli koje su joj često tijekom života bile podsjetnik i ohrabrenje prenijela je čitatelju kao iskre koje mogu potaknuti i druge ljude.
Moć smijeha
Radostan smijeh, smijeh od srca, ima moć smanjivanja napetosti, umanjivanja problema i olakšavanja teškoća svakodnevnog života. Dokazano je da ublažava bol, a i Aristotel u svojoj Poetici objašnjava da takav smijeh pročišćava osjećaje. Osim što dobro utječe na tijelo i raspoloženje, smijeh je poput vitamina koji daje dobro zdravlje duši.
O karnevalu
Karneval je proslava koja simbolički predstavlja oslobađanje od napetosti nakupljenih u tami zime, smrt staroga i pripremu za radostan doček proljeća, života, i svjetla. Tijekom karnevala kulminira svjetovno, a nakon njega slijedi razdoblje pročišćenja, obnove i povratka svetome. Kroz običaje kao što je karneval čovjek je aktivno sudjelovao u promjenama koje su se događale u prirodi.
Nemoj misliti da je veseo
onaj tko se smije:
duša mora biti vedra,
puna povjerenja
i uzdignuta iznad svega.
Vjeruj mi da je iskrena radost
veoma ozbiljna stvar.Seneka,
Pisma Luciliju, 23. pismo
