…Opsjednuti vremenom što nasilno u nas uđe
Pamti li ikto vrijeme što iznevjerilo nije…
…Na ovom putu
Sada smo prvi put zastali
Znajući da je vrijeme da vremenu pogledamo u oči…
Mak Dizdar, Brotnjice

Prolaskom kroz vrata jednog ciklusa, kao što je početak nove godine, događa se jače nego inače neobičan susret u našoj svijesti – susret s dimenzijom vremena. I zastanemo pod snažnim dojmom da je vrijeme istovremeno toliko prisutno i toliko neuhvatljivo…

Kako odmiču posljednji dani stare godine, isprva nam se čini da smo nešto nepovratno izgubili i priznajemo sebi da nismo dobro iskoristili sve pruženo vrijeme, čak da niti ne možemo prizvati kako je proteklo toliko naših dana i sati. Zaustavimo li se malo nad tim, osim pukih događaja možemo pronaći i neka vrijedna iskustva i pouke, posebne trenutke i sjećanja koji su se toliko stopili s nama da u potpunosti čine dio našeg života. Kao da je nekom čarobnom preobrazbom iz naizgled jednoličnih otkucaja nastalo nešto toliko drugačije, što nam mijenja percepciju ne samo prošlosti nego i budućnosti. I jedna i druga postaju nam tada puno bliže, a u mjeri u kojoj ih uspijevamo približiti, osjećamo sadašnjost čvršće u vlastitim rukama…

Vrijeme je u svojoj dubini neuhvatljivo poput daha vjetra, kako kažu astečki mudraci opisujući Gospodara Univerzuma. Ili je barem neuhvatljivo našim strogim mjerilima vremena. Tko bi o nekom čovjeku mogao išta zaključiti mjerenjem njegove visine, težine ili dioptrije? Čak nam ni multimedijalne tehnologije, pa bile one i 4D, ne govore ništa o nekome, osim što ostavljaju nekoliko površnih impresija.

Uronjeni u horizontalnu struju vremena koju stvara naša prolazna svijest, rijetko zapažamo ono vertikalno, skriveno biće vremena. U tradicijama su postojale posebne svečanosti kojima se u godišnjem ili nekom drugom cikličkom hodu obnavljala veza s različitim aspektima živog, sakralnog vremena. Ponesen time, čovjek je iznova otvarao oči prema uzvišenom svijetu neprolaznog s kojim je uvijek bio, jest i bit će povezan. To je ono što nazivamo vječnošću koja nam je toliko blizu da je ne vidimo isprepletenu u svemu, od gnijezda do zvijezda

Vremenski ciklusi
TRAGOM PROŠLOSTI

Vremenski ciklusi – Ritam povijesnog vremena

Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje… No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.

C. G. Jung
PSIHOLOGIJA

C.G. Jung – Životna prekretnica

Švicarski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar C. G. Jung u svom predavanju objavljenom pod naslovom Životna prekretnica govori o procesu rasta i razvoja čovjekove ličnosti kroz mnogobrojna iskustva i drame života do ostvarenja zrelosti i cjelovitosti. Upozorava na značajnu prekretnicu koja nastupa sredinom čovjekova života i nosi mogućnost ostvarenja čovjeka kroz odrastanje i sazrijevanje u psihičkom i duhovnom smislu. U tom procesu koji Jung naziva individuacijom ključna je svijest koja poput Sunca rastjeruje tamu, razotkriva dublje značenje našeg života i vodi nas samoostvarenju.

AKTUALNO

Francis Bacon – O smjelosti

Francis Bacon u svojim zapažanjima o dobrim i lošim stranama određenih moralnih osobina i kvaliteta osobnosti, za smjelost kaže da je uvijek slijepa, jer ne vidi opasnosti i jer je loš čuvar obećanja. Zato je ona loš savjetnik, ali dobar izvršitelj. Zbog toga smjeli ljudi nikad ne smiju biti zapovjednici nego pomoćnici, pod vodstvom drugih. Smjelost koju ne prati čvrstoća i postojanost treba izbjegavati.

Individualizam
AKTUALNO

Individualizam

Pojmovi individualno i individualizam oscilirali su kroz povijest između vrlo različitih značenja. U antici se smatralo da čovjek postaje individua kroz postupni proces harmonizacije svih svojih aspekata; u renesansi je svijest o potencijalu ljudskog bića i nastojanje da se taj individualni potencijal razvije kroz obrazovanje, postala vodeći duh vremena. Cilj je bio novi i bolji svijet, ostvaren pomoću novog i boljeg čovjeka. U naše vrijeme, individualac je drugi naziv za umišljeni ego, a individualizam se većinom svodi na osobni interes, bez uvažavanja interesa društvene zajednice. Međutim, individua se ne pojavljuje dok se čovjek ne uspije izdići iznad granica svojih pojedinačnih interesa.

Sapfo
KNJIŽEVNOST

Sapfo – Deseta Muza

Sapfo, najslavnija grčka pjesnikinja, uživala je veliku slavu još za života, a postala je poznata po školi za djevojke koju je vodila. Generacije pjesnika oponašale su je, pokušavajući dostići ljepotu njenog stiha. Maksim iz Tira nazvao ju je ženskim Homerom, a dvjesto godina nakon njene smrti, Platon je zbog ljepote njenog stiha u svom djelu Fedar naziva Desetom muzom s Lezba. Svoje je učenice podučavala glazbi, plesu, korskom pjevanju, solopjevanju, pjevanju uz pratnju lire te pisanju i pjevanju vlastitih pjesama, što su bile odgojno-obrazovne metode u antici.

O tišini u glazbi
GLAZBA

O tišini u glazbi

Tišina, stanka ili prekid u izvođenju glazbe neophodan je element svake skladbe. Neki glazbenici i skladatelji smatraju da su note koje se ne sviraju jednako važne kao i one koje se sviraju. Glazba sa svojim stankama slijedi zakone prirode. Između svakog daha i svakog otkucaja srca jedna je mala stanka, odsustvo zvuka ili napeta tišina koja nas priprema na ono što slijedi. Čarolija je glazbe upravo u tome što nas može dovesti u različita duhovna, emocionalna i fiziološka stanja, može nas ubrzati ili usporiti. Zato i tišinu u glazbi ne smijemo podcjenjivati.

Mila Gojsalić - Poljička heroina
HRVATSKA BAŠTINA

Mila Gojsalić – Poljička heroina

Poljička legenda kaže da je Mila iz roda Gojsalića poput Marulićeve alegorijske Judite svojom hrabrošću spasila slavna Poljica od turske opsade. Milu je oteo turski paša, a ona je za osvetu zbog okaljane časti u osmanskom taboru zapalila skladište baruta, pri čemu je uz pašu i njegove časnike poginula i sama. Ostatak turske vojske ostao je zatečen i zbunjen pa su ih Poljičani uspjeli poraziti. Njoj u čast u njenom rodnom Kostanju svake se godine održava manifestacija “Dani Mile Gojsalić”.

Srce je u planini


Nikada niste previše stari
da zacrtate novi cilj ili
da sanjate novi san.

Clive Staples Lewis