Umijeće komunikacije

Živimo u eri komunikacija, no naglasak je više na audiovizualnoj komunikaciji nego na živom dijalogu koji je nezamjenjiv. Komunikacija je umijeće koje se temelji na dva pojma: znati slušati i znati govoriti. Sastoji se od davanja i primanja uz međusobno uvažavanje i ostavljanje prostora jedan drugome, za što je potrebno uspostaviti red u mislima i osjećajima. Komunicirati znači graditi mostove i puteve koji oplemenjuju čovjeka.

Čežnja za promjenom

Problemi modernog svijeta mnogi su i golemi te svi priželjkujemo bolji i ljepši svijet. Nadamo se da će promjena vlada, sustava, zakona ili međunarodni sporazumi dovesti do željenih promjena. No, je li moguće promijeniti svijet nabolje ako čovjek koji njime upravlja i koji je sam uzrok većine problema, ostane isti, nepromijenjen? Gandhijeva poruka da sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu, nikad nije bila aktualnija. Promjena dolazi svjesnim nastojanjem svakog pojedinca i uvijek dolazi iznutra.

Dati smisao svojim koracima

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.

O hrabrosti

Gotovo da ne postoji vrlina koja se toliko veličala tijekom prošlosti kao što je to hrabrost, zlatna sredina između plašljivosti i nepromišljene smjelosti. Ovu vrlinu Platon pridaje srčanom dijelu duše koji se nalazi u sredini između umnog i požudnog dijela. Hrabrost nije izlaganje opasnosti bez straha, nego odlučnost da se ne poklekne pred nedaćama i opasnostima, da se ostane čvrstim radi pravedna cilja. Najviša hrabrost je ona kojom se pobjeđuje samoga sebe i svoje strahove.

Katarza

Katarza dolazi od grčke riječi katharsis, što znači pročišćenje. U tradiciji katarza predstavlja proces "nevidljivog", nutarnjeg pročišćenja. Bila je nužna priprema za obrede u proročištima i u inicijatskim središtima. Odbacivanjem svega dotrajalog, beskorisnog i prolaznog postaje se boljim, sličnijim onom božanskom. O potrebi i važnosti katarze govori i činjenica da je u različitim formama možemo pronaći u svim kulturama i civilizacijama.

Moć inspiracije

Inspiracija je poseban poticaj koji dolazi iz čovjekove nutrine u vidu navirućih ideja koje traže da budu oživotvorene u djelima. Vezana je uz sva humana nastojanja, ne samo umjetnička ili znanstvena uz koja se najčešće povezuje, nego i filozofska, religijska i socijalna. Latinski korijen riječi inspiratio upućuje na proces oživljavanja, pokretanja nečega i nadahnuća. Stari grčki umjetnici i mudraci zazivali su muze za nadahnuće za svoja djela, a svi koji su stvorili iznimna djela ističu kako su ona nastala vođena božanskim nadahnućem.

Francis Bacon – O gnjevu

Francis Bacon gnjev smatra prirodnim odgovorom na počinjenu ili doživljenu uvredu, kojeg prati želja za osvetom, no pripisuje ga uglavnom slabim karakterima. Kaže da on mora biti ograničen i obuzdan, i u žestini i u trajanju. Analizira različite dimenzije, poticaje i uzroke gnjeva. Savjetuje kako ublažiti i smiriti gnjevne porive i izljeve, kao i osvrtanje na gnjev kad u potpunosti prođe. U gnjevu ima nečeg neplemenitog jer tko god izgubi strpljenje, gubi vlast nad sobom.

C.G. Jung – Životna prekretnica

Švicarski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar C. G. Jung u svom predavanju objavljenom pod naslovom Životna prekretnica govori o procesu rasta i razvoja čovjekove ličnosti kroz mnogobrojna iskustva i drame života do ostvarenja zrelosti i cjelovitosti. Upozorava na značajnu prekretnicu koja nastupa sredinom čovjekova života i nosi mogućnost ostvarenja čovjeka kroz odrastanje i sazrijevanje u psihičkom i duhovnom smislu. U tom procesu koji Jung naziva individuacijom ključna je svijest koja poput Sunca rastjeruje tamu, razotkriva dublje značenje našeg života i vodi nas samoostvarenju.

Kako biti siguran u sebe

Sigurnost u sebe gradi se i razvija tijekom cijelog života. Kroz različite životne situacije upoznajemo vlastite slabosti, ali i snagu, što s vremenom dovodi do samopouzdanja. Svatko od nas može se mijenjati, ali promjena uvijek dolazi iznutra. To nitko ne može učiniti umjesto nas.

Moć navike

Navike su moćni mehanizmi koji služe nama ili kojima mi služimo, ovisno s koliko im svijesti pristupamo. Osim dobrih i korisnih navika koje nam mogu olakšati život, postoje i one koje ga mogu otežati, a najčešće nastaju nesvjesnim usvajanjem gotovih obrazaca razmišljanja i osjećanja. Te navike možemo pobijediti tako da ih postupno slabimo ulaganjem energije i svijesti u vrline.

Različite ljudske prirode

Ljudi se kao osobnosti razlikuju po mnogo toga, ali su jednaki u svojoj duhovnoj biti, u svojim humanim vrijednostima. Obično se izražavamo više preko osobnosti nego preko duha, što bi značilo da više djelujemo preko onoga što nam je različito, nego preko onoga u čemu smo jednaki. Djelovanje koje polazi iz onoga što je zajedničko našoj humanoj prirodi vodi ostvarenju zdravog suživota.

Što je mašta?

Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.