Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.

Michel de Montaigne – O prijateljstvu

Michel de Montaigne, francuski renesansni književnik i filozof, napisao je tri knjige eseja na više od tisuću i petsto stranica. U njima razlaže o svemu što je živo primjećivao oko sebe: o ljudskom prosuđivanju, odgoju djece, molitvi, slavi, slobodi savjesti, vrlinama, manama, osjećajima, pa i o prijateljstvu. Njegovi su eseji aktualni i danas, i smatra ih se temeljnim djelom europske misaone književnosti.

Mudrost Indijanaca – Wakan Tanka me čuje

Wakan Tanka, Veliki Duh, u svim je stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh naš je otac, a […]

Lucije Anej Seneka – Pisma učeniku

Lucije Anej Seneka, jedan od najvažnijih predstavnika rimskog stoicizma, u pismima Luciliju poučava o usavršavanju karaktera i vježbanju u vrlinama te posebno naglašava važnost ustrajnosti.

Marko Aurelije – “Misli”

Stoička filozofija važna je karika u povijesti zapadne misli, a jedno od njezinih najvažnijih djela su Misli Marka Aurelija. To djelo nije bilo namijenjeno objavljivanju i tim više ulijeva poštovanje susret s jednostavnim, skromnim, iskrenim mislima koje je jedan rimski car i filozof upućivao sam sebi, s dubokim uvjerenjem i razumijevanjem uloge i odgovornosti čovjeka.

Plutarh: Pismo ženi povodom smrti njihove kćeri

Ovo je pismo napisano za vrijeme jednog od Plutarhovih putovanja, kao pismo utjehe ženi, kad mu je stigla vijest o smrti njegove trogodišnje kći jedinice.

Antička svjedočanstva o Egiptu

Egipat je oduvijek privlačio ljude. Od najstarijih vremena glas o silnim znanjima egipatskih svećenika i mudraca raznosio se tada poznatim […]

Giordano Bruno: O duši i božanskoj svjetlosti

Giordano Bruno (Nola, 1548. – Rim, 1600.) je talijanski renesansni filozof, znanstvenik i pisac. Ni danas najveći dio njegovih djela […]

Orfička knjiga mrtvih

Orfički obredni tekstovi pronađeni na zlatnim listićima u grobovima u južnoj Italiji, Tesaliji i na Kreti svojevrsna su “Knjiga mrtvih”.

Epikur – Pismo Menekeju

Epikur, filozof helenističko-rimskog razdoblja, rodio se 341. g. pr.Kr. na otoku Samosu. S osamnaest godina došao je u Atenu gde […]

Teba – jedinstvo iza mnoštva

Život u Tebi, Gradu, bio je bogat i pun obilja, ali istovremeno i miran. Čovjeku XX. stoljeća vrlo je teško […]