Himalajski inovator i edukator – Sonam Wangchuk

Sonam Wangchuk, himalajski inženjer i inovator, sinonim je za obrazovnu reformu i održivost u Ladakhu. Utemeljitelj je pokreta kojim je pokrenuo temeljitu i iznimno učinkovitu reformu školskog sustava. Osnovao je i kampus za srednjoškolce u kojem potiče inovativnost među mladima, a glavni su im projekti primjena solarne energije te ledene stupe za učinkovito korištenje vode ledenjaka. Inovacijom ledene stupe osvojio je prestižnu nagradu švicarske Zaklade Rolex. Sam kampus prerastao je u globalno ekoselo koje vodi pod motom Bistra glava – vješte ruke – ljubazno srce.

Više

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Više

Oživljavanje renesanse

Svijet u kojem živimo vapi za temeljitom nutarnjom promjenom. Povijesni primjer za to nalazimo u renesansi, filozofskom pokretu koji je od XIV. do XVI. stoljeća korjenito promijenio svijet. To buđenje povijest pripisuje se utjecaju mnogih vanjskih faktora, no poticaj je nesumnjivo došao iznutra. Težnja renesanse bila je vratiti se izvorima, ponovno pronaći dublji smisao života, preporoditi se. To isto je nasušno potrebno današnjem svijetu i polazište je za preporod čovjeka i svijeta.

Više

Suradnja – novi oblik rada

Suradnja kao novi koncept rada u poduzetništvu nastao je u SAD-u početkom ovog stoljeća. Podrazumijeva okupljanje i povezivanje ljudi radi udruživanja znanja i vještina, što potiče kreativnost i inovativnost. Svaki suradnik osvještava svoje vrijednosti i ograničenja, dok je u prvom planu zajednički doprinos ostvarenju projekta. Ovaj moderni koncept na tragu je Platonova ideala države u kojoj svaki čovjek treba raditi ono što najbolje odgovara njegovoj prirodi jer tako najbolje doprinosi vlastitoj dobrobiti i sreći zajednice.

Više

Sindrom panike – II. dio

Panika, strah od straha, vrsta je dezorganizacije ličnosti koja rezultira nemogućnošću odgovarajućeg suočenja s kriznom situacijom. Može se pojaviti kod bilo koga, a pretjerana zaštita kojoj smo skloni te uvjerenje da smo na sigurnom, čini nas još ranjivijima i podložnijima panici. No panika se može izbjeći odgovarajućom pripremom: ako izgradimo stabilno nutarnje stanje koje će nam omogućiti mirno i sabrano reagiranje te hrabro nošenje s bilo kakvim okolnostima.

Više

Sindrom panike – I. dio

Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.

Više

Filozofija kao način života

Filozofija je nekada bila način života. Filozofsko učenje bilo je samo okvir za mali broj maksima po kojima je filozof živio svoj život. Biti filozof značilo je nastojati usavršavati se u umijeću življenja. Kao što umjetnik vježba da bi usavršio svoje umijeće, tako je i filozof usavršavao svoje umijeće življenja. No, i danas postoji potreba "filozofskog stava prema životu" koji podrazumijeva sposobnost da se ostane mirnim i zadovoljnim i u najvećim nedaćama, što predstavlja filozofski ideal.

Više

Podaci kao roba

Tragovi klikanja koje ostavljamo prilikom pretraživanja interneta iznimno su korisni podaci za internetsku ekonomiju. Budući da nema aspekta života koji se ne iskorištava za prikupljanje podataka, podaci su postali roba XXI. stoljeća. Što više podataka dijelimo o sebi, to marketing bolje prepoznaje kako potaknuti naše želje te tako iskorištava i degradira ljudska bića.

Više

Zarobljeno more

Začudna je sličnost u sastavu morske vode i krvi. Prije mnogo milijuna godina morska se voda "zatvorila" unutar organizama i pretvorila u "zarobljeno more" ili krv. Usporedimo li ionski sastav morske vode i krvnog seruma, primijetit ćemo da je u morskoj vodi viša koncentracija soli, dok je sadržaj kalcija i natrija jednak. U vrijeme Drugoga svjetskog rata stvoren je pripravak od morske vode kao nadomjestak za izgubljenu krv koji je u povijest ušao kao otopina AM-4 Babskog. Krv svojim kolanjem povezuje organizam u jednu cjelinu, kao što i vode oceana povezuju planet Zemlju u jedinstven organizam.

Više

Reinkarnacija – zakon prirode?

Tradicionalna učenja prenose nam da reinkarnacija ne postoji za tijelo, ali postoji za dušu. Prema spoznajama biologije, ljudsko je tijelo podređeno biološkim zakonima nasljeđivanja, ali njegova besmrtna duša nije njima određena jer nije materijalnog podrijetla, što se podudara s tradicijom koja govori o dvojnoj evoluciji čovjeka.

Više

Obrazovanje – s kojim ciljem?

Sve su glasniji prigovori suvremenom obrazovnom sustavu zbog pretrpanog školskog programa i "bombardiranja" djece činjenicama. Čini se da se izgubilo izvorno značenje edukacije, a to je oživljavanje potencijala koji postoji u svakoj individui te buđenje onog najboljeg u mladom čovjeku. Osjeća se potreba temeljitog revidiranja ciljeva obrazovanja. Dok je za Platona ono bilo neodvojivo od napretka države u cjelini, na obrazovanje se danas gleda kao na sredstvo za osobni probitak i zanemaruje se doprinos općem dobru, a znanje o Dobru, kruna obrazovanja prema Platonu, sasvim je zapostavljeno.

Više

Ispuniti život

Pitamo li se kako ispuniti život i kako ga ispravno živjeti, dobro je podsjetiti da život ima smisao koji daleko nadilazi fizičko preživljavanje i udovoljavanje prohtjevima tijela, nastojanje da se stekne ugled u društvu, bogatstvo… Za filozofa život je škola u kojoj sve ima svoje zašto i kako: tijelo, osjećaji i misli trebaju služiti kao oruđa za nadvladavanje iskušenja na putu; vrijeme je veliki učitelj, a nutarnji ja učenik koji prikuplja iskustva pomoću kojih se usavršava. Vanjske okolnosti osiguravaju odgovarajući okvir za naš razvoj, ali nisu presudne jer filozof je gospodar svoje vlastite sudbine.

Više