Reinkarnacija – zakon prirode?

Tradicionalna učenja prenose nam da reinkarnacija ne postoji za tijelo, ali postoji za dušu. Prema spoznajama biologije, ljudsko je tijelo podređeno biološkim zakonima nasljeđivanja, ali njegova besmrtna duša nije njima određena jer nije materijalnog podrijetla, što se podudara s tradicijom koja govori o dvojnoj evoluciji čovjeka.

Više

Obrazovanje – s kojim ciljem?

Sve su glasniji prigovori suvremenom obrazovnom sustavu zbog pretrpanog školskog programa i "bombardiranja" djece činjenicama. Čini se da se izgubilo izvorno značenje edukacije, a to je oživljavanje potencijala koji postoji u svakoj individui te buđenje onog najboljeg u mladom čovjeku. Osjeća se potreba temeljitog revidiranja ciljeva obrazovanja. Dok je za Platona ono bilo neodvojivo od napretka države u cjelini, na obrazovanje se danas gleda kao na sredstvo za osobni probitak i zanemaruje se doprinos općem dobru, a znanje o Dobru, kruna obrazovanja prema Platonu, sasvim je zapostavljeno.

Više

Ispuniti život

Pitamo li se kako ispuniti život i kako ga ispravno živjeti, dobro je podsjetiti da život ima smisao koji daleko nadilazi fizičko preživljavanje i udovoljavanje prohtjevima tijela, nastojanje da se stekne ugled u društvu, bogatstvo… Za filozofa život je škola u kojoj sve ima svoje zašto i kako: tijelo, osjećaji i misli trebaju služiti kao oruđa za nadvladavanje iskušenja na putu; vrijeme je veliki učitelj, a nutarnji ja učenik koji prikuplja iskustva pomoću kojih se usavršava. Vanjske okolnosti osiguravaju odgovarajući okvir za naš razvoj, ali nisu presudne jer filozof je gospodar svoje vlastite sudbine.

Više

Šezdeset godina Nove Akropole u svijetu

Povodom šezdesete godišnjice Međunarodne organizacije Nove Akropole donosimo intervju s njezinom predsjednicom Delijom Steinberg Guzmán. U šezdeset godina djelovanja, koristeći se univerzalnim jezikom filozofije, Nova Akropola se proširila u šezdeset zemalja i prenijela je svoj filozofski ideal potrage za znanjem uz viziju da svijet može postati boljim, ako to postanu pojedinci. Zato je nastojanje Nove Akropole usmjereno prema čovjeku pojedincu i buđenju onoga što je najbolje u njemu.

Više

Vrhovni duhovni Ideal

D. T. Suzuki, autor knjiga, eseja, niza predavanja o budizmu i zenu, koji je značajno doprinio njihovom razumijevanju na Zapadu, pozvan je da održi govor o vrhovnom duhovnom idealu na Svjetskom kongresu vjera 1936. godine. U više navrata konstatirao je da ne zna što je vrhovni duhovni ideal, objašnjavajući da su materijalno i duhovno dva lica iste stvarnosti, a naglašavanje samo jedne strane osiromašuje stvarnost, koja nije niti duh, niti materija, a ipak jest i duh i materija. Vrhovni duhovni ideal izmiče objašnjenju jer je neopisiv i neizreciv.

Više

U potrazi za jedinstvom

Različite tradicije govore da je život jedan jedinstveni živi organizam i da je čovjek njegov odraz, univerzum u malom, vođen istim zakonima prirode, iako nismo toga svjesni. Dok proces stvaranja univerzuma predstavlja prijelaz iz jedinstva u mnoštvo, čovjekov razvoj ide obrnutim putem: iz mnoštva i odvojenosti prema jedinstvu života. Taj put nas vodi prema unutra i gore, simboliziran je usponom do vrha planine i piramide ili do središta mandale te je uspoređivan s kapi koja se vraća u ocean. Pronaći jedinstvo znači oživjeti skrivenu vezu između velikog i malog, kapi i oceana.

Više

Je li moralnost relativna?

U današnjem svijetu sve je prisutnija relativizacija i rastakanje morala kao skupa nepisanih pravila i običaja koji uređuju međuljudske odnose i utvrđuju što je dobro, a što loše. Za Immanuela Kanta, moralnost se temelji na djelovanju iz dužnosti koja proizlazi iz poštovanja moralnog zakona u nama, odnosno glasa savjesti. Moralan čin je svjestan, dobrovoljan i slobodan odabir, bez vanjske prisile ili nutarnjeg slijepog poriva, i bez obzira na korist ili štetu po nas same. Jedino slijedeći nutarnji zakon ili glas savjesti, čovjek se ostvaruje kao čovjek.

Više

Kako humanizirati svijet?

Iako se čini da globalizacija podrazumijeva međusobno uvažavanje različitih kultura i tradicija, svjedoci smo sve homogenijeg svijeta kojim dominiraju zapadne vrijednosti, a sve manje lokalnih i individualnih specifičnosti u životnim stilovima i stavovima. Taj globalni mentalitet, osobito izrazit kod Facebooka i drugih društvenih mreža, više je orijentiran materijalističkom, a manje filozofskom pristupu. Umjesto da se prepustimo struji, moramo naučiti koristiti ih pametno i smisleno, u pravcu humaniziranja svijeta u kojem živimo.

Više

Filozofski aktivizam

Mnogi osjećaju potrebu za poduzimanjem konkretnih koraka da bi budući naraštaji imali bolje mjesto za život. Nerijetko se događa da neka humanitarna akcija promaši svoju svrhu. Iskustvo pokazuje da je rješenje poučiti ljude da sami traže rješenja, da budu neovisni o tuđoj pomoći, što je i jedino dugoročno rješenje. Za najbolje rezultate treba početi od korijena i povezati aktivizam s filozofijom jer su problemi obično dublje prirode.

Više

Francis Bacon – O smjelosti

Francis Bacon u svojim zapažanjima o dobrim i lošim stranama određenih moralnih osobina i kvaliteta osobnosti, za smjelost kaže da je uvijek slijepa, jer ne vidi opasnosti i jer je loš čuvar obećanja. Zato je ona loš savjetnik, ali dobar izvršitelj. Zbog toga smjeli ljudi nikad ne smiju biti zapovjednici nego pomoćnici, pod vodstvom drugih. Smjelost koju ne prati čvrstoća i postojanost treba izbjegavati.

Više

Individualizam

Pojmovi individualno i individualizam oscilirali su kroz povijest između vrlo različitih značenja. U antici se smatralo da čovjek postaje individua kroz postupni proces harmonizacije svih svojih aspekata; u renesansi je svijest o potencijalu ljudskog bića i nastojanje da se taj individualni potencijal razvije kroz obrazovanje, postala vodeći duh vremena. Cilj je bio novi i bolji svijet, ostvaren pomoću novog i boljeg čovjeka. U naše vrijeme, individualac je drugi naziv za umišljeni ego, a individualizam se većinom svodi na osobni interes, bez uvažavanja interesa društvene zajednice. Međutim, individua se ne pojavljuje dok se čovjek ne uspije izdići iznad granica svojih pojedinačnih interesa.

Više

Promjena svijeta kroz promjenu potrošnje

Zabrinuti smo zbog problema koji pogađaju naša društva, gradove, države i planet, međutim, svatko od nas svakog dana ima priliku učiniti nešto da se to promijeni. Jedna od stvari koja može imati trajan učinak jest posvećivanje više pažnje našim potrošačkim navikama. Trebamo se suočiti sa stvarnim razlozima zbog kojih kupujemo jer u suprotnom nikada nećemo uistinu osjećati da imamo dovoljno. Svijet ima dovoljno da zadovolji svačiju potrebu, ali nema dovoljno da zadovolji svačiju pohlepu…

Više